BMI kalkulator - koja je vaša zdrava težina

Kalkulator indeksa tjelesne mase (BMI) može se koristiti za izračunavanje vrijednosti BMI i odgovarajućeg statusa težine uzimajući u obzir dob.

Uvod u BMI

BMI je mjera mršavosti ili debelih osoba na temelju njihove visine i težine, a namijenjena je kvantificiranju mase tkiva. Naširoko se koristi kao opći pokazatelj ima li osoba zdravu tjelesnu težinu za svoju visinu.

Konkretno, vrijednost dobivena iz izračuna BMI koristi se za kategoriziranje je li osoba pothranjena, normalne težine, prekomjerne tjelesne težine ili pretila, ovisno o rasponu između vrijednosti.

Ovi rasponi BMI variraju ovisno o čimbenicima kao što su regija i dob, a ponekad se dalje dijele na potkategorije kao što su jako pothranjena ili vrlo teška pretilost. Prekomjerna ili premala tjelesna težina može imati značajne zdravstvene učinke, pa iako je BMI nesavršena mjera zdrave tjelesne težine, koristan je pokazatelj je li potrebno dodatno testiranje ili djelovanje.

BMI tablica za odrasle

Ovo je preporučena tjelesna težina Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) na temelju vrijednosti BMI za odrasle osobe. Koristi se i za muškarce i za žene, od 20 ili više godina.

• Ozbiljna mršavost < 16
• Umjerena mršavost 16 – 17
• Blaga mršavost 17 - 18,5
• Normalno 18,5 – 25
• Prekomjerna težina 25 – 30
• Klasa pretilosti I 30 – 35
• Klasa pretilosti II 35 – 40
• Klasa pretilosti III > 40

BMI tablica za djecu i mlade, od 2-20 godina

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuje kategorizaciju BMI za djecu i tinejdžere između 2 i 20 godina.

• Pothranjenost <5%
• Zdrava težina 5% - 85%
• Rizik od prekomjerne težine 85% - 95%
• Prekomjerna težina >95%

Rizici povezani s prekomjernom težinom

Prekomjerna tjelesna težina povećava rizik od niza ozbiljnih bolesti i zdravstvenih stanja. Ispod se nalazi popis navedenih rizika:

• Visoki krvni tlak
• Više razine LDL kolesterola, koji se naširoko smatra "lošim kolesterolom", niže razine HDL kolesterola, koji se u umjerenim količinama smatra dobrim kolesterolom, i visoke razine triglicerida
• Dijabetes tipa II
• Koronarna bolest srca
• Moždani udar
• Bolest žučnog mjehura
• Osteoartritis, vrsta bolesti zglobova uzrokovana raspadom zglobne hrskavice
• Apneja za vrijeme spavanja i problemi s disanjem
• Određeni karcinomi (endometrija, dojke, debelog crijeva, bubrega, žučnog mjehura, jetre)
• Niska kvaliteta života
• Mentalne bolesti kao što su klinička depresija, anksioznost i druge
• Tjelesni bolovi i poteškoće s određenim fizičkim funkcijama
• Općenito, povećan rizik od smrtnosti u usporedbi s onima sa zdravim BMI

Kao što se može vidjeti iz gornjeg popisa, postoje brojni negativni, u nekim slučajevima fatalni ishodi koji mogu biti posljedica prekomjerne težine. Općenito, osoba bi trebala nastojati održavati BMI ispod 25 kg/m2, ali u idealnom slučaju trebala bi se posavjetovati sa svojim liječnikom kako bi utvrdio trebaju li ili ne nešto promijeniti u svom načinu života kako bi bili zdraviji.

Rizici povezani s manjkom težine

Nedovoljna tjelesna težina ima svoje povezane rizike, navedene u nastavku:

1. Pothranjenost, nedostatak vitamina, anemija
2. Osteoporoza, bolest koja uzrokuje slabost kostiju, povećavajući rizik od loma kosti
3. Smanjenje imunološke funkcije
4. Problemi rasta i razvoja, osobito kod djece i tinejdžera
5. Mogući reproduktivni problemi kod žena zbog hormonske neravnoteže koja može poremetiti menstrualni ciklus. Žene s manjkom tjelesne težine također imaju veće šanse za pobačaj u prvom tromjesečju
6. Moguće komplikacije kao rezultat operacije
7. Općenito, povećan rizik od smrtnosti u usporedbi s onima sa zdravim BMI

U nekim slučajevima, nedostatak težine može biti znak nekog temeljnog stanja ili bolesti. Posavjetujte se sa svojim liječnikom ako mislite da vi ili netko koga poznajete imate premalo tjelesne težine, osobito ako se razlog za nedovoljnu tjelesnu težinu ne čini očitim.

Ograničenja BMIa

Iako je BMI široko korišten i koristan pokazatelj zdrave tjelesne težine, on ima svoja ograničenja. BMI je samo procjena koja ne može uzeti u obzir sastav tijela. Zbog široke raznolikosti tjelesnih tipova, kao i distribucije mišićne, koštane mase i masti, BMI treba uzeti u obzir zajedno s drugim mjerenjima, a ne koristiti ga kao jedinu metodu za određivanje zdrave tjelesne težine osobe.

Kod odraslih

BMI ne može biti potpuno točan jer je mjera prekomjerne tjelesne težine, a ne viška masnog tkiva. Na BMI dodatno utječu čimbenici kao što su dob, spol, etnička pripadnost, mišićna masa, tjelesna masnoća i razina aktivnosti, između ostalih.

Na primjer, starija osoba koja se smatra zdravom težinom, ali je potpuno neaktivna u svakodnevnom životu, može imati značajne količine viška tjelesne masti iako nije teška. To bi se smatralo nezdravim, dok bi se mlađa osoba s većim mišićnim sastavom istog BMI-a smatrala zdravom.

 Kod sportaša, osobito bodybuildera koji bi se smatrali pretilima jer su mišići teži od masti, sasvim je moguće da zapravo imaju zdravu težinu za svoju tjelesnu građu.

Općenito:

1. Starije odrasle osobe obično imaju više tjelesne masti nego mlađe odrasle osobe s istim BMI-jem.
2. Žene obično imaju više tjelesne masti od muškaraca za ekvivalentan BMI.
3. Mišićavi pojedinci i visoko trenirani sportaši mogu imati viši BMI zbog velike mišićne mase.

Kod djece i adolescenata

Isti čimbenici koji ograničavaju učinkovitost BMI za odrasle također se mogu primijeniti na djecu i adolescente. Uz to, visina i razina spolnog sazrijevanja mogu utjecati na BMI i tjelesnu masnoću kod djece.

BMI je bolji pokazatelj viška tjelesne masnoće kod pretile djece nego kod djece s prekomjernom težinom, čiji BMI može biti rezultat povećane razine masne ili bezmasne mase (sve komponente tijela osim masti, što uključuje vodu, organe, mišić, itd.). Kod mršave djece razlika u BMI-u također može biti posljedica mase bez masti.

Uz to, BMI je prilično indikativan pokazatelj tjelesne masnoće za 90-95% populacije i može se učinkovito koristiti zajedno s drugim mjerama za pomoć u određivanju zdrave tjelesne težine pojedinca.