Glavni koraci za prevenciju padova

Jednostavna nezgoda poput spoticanja o tepih ili poskliznuća na mokrom podu može vam promijeniti život. Ako padnete, mogli biste slomiti kost, što svake godine doživi tisuće starijih osoba. Za starije ljude slomljena kost također može biti početak ozbiljnijih zdravstvenih problema i može dovesti do dugotrajne invalidnosti.

Ako ste vi ili neka starija osoba u vašem životu pali, niste sami. Svake godine pada više od jedne od četiri osobe u dobi od 65 godina ili više. Rizik od pada — i problema povezanih s padom — raste s godinama. Međutim, mnogi se padovi mogu spriječiti. Na primjer, vježbanje, upravljanje lijekovima, provjera vida i uljepšavanje doma sve su to koraci koje možete poduzeti kako biste spriječili pad.

Mnoge se starije osobe boje pada, čak i ako prije nisu padale. Ovaj strah ih može navesti da izbjegavaju aktivnosti poput šetnje, kupovine ili sudjelovanja u društvenim aktivnostima. Ali ostati aktivan važan je za održavanje zdravlja vašeg tijela i zapravo pomaže u sprječavanju padova. Stoga ne dopustite da vas strah od pada spriječi u aktivnosti! Saznajte što uzrokuje padove i kako smanjiti rizik od pada kako biste se osjećali ugodnije i ostali aktivni.

Što uzrokuje padove kod starijih osoba?

Mnoge stvari mogu uzrokovati pad.

• Vaš vid, sluh i refleksi možda neće biti oštri kao kad ste bili mlađi.
• Određena stanja, poput dijabetesa, bolesti srca ili problema sa štitnjačom, živcima, stopalima ili krvnim žilama mogu utjecati na vašu ravnotežu i dovesti do pada.
• Uvjeti koji uzrokuju žurno kretanje do kupaonice, poput inkontinencije, također mogu povećati mogućnost pada.
• Starije odrasle osobe s blagim kognitivnim oštećenjem ili određenim vrstama demencije izložene su većem riziku od pada.
• Gubitak mišićne mase povezan s godinama (poznat kao sarkopenija), problemi s ravnotežom i hodom te krvni tlak koji previše pada kada ustanete iz ležanja ili sjedenja (naziva se posturalna hipotenzija) čimbenici su rizika za pad.
• Problemi sa stopalima koji uzrokuju bol i nesigurna obuća kao što su cipele bez stražnjice ili visoke pete također mogu povećati rizik od pada.
• Neki lijekovi mogu povećati rizik od pada osobe jer uzrokuju nuspojave kao što su vrtoglavica ili smetenost. Što više lijekova uzimate, veća je vjerojatnost da ćete pasti.
• Sigurnosne opasnosti u domu ili društvenom okruženju također mogu uzrokovati padove.

Koraci koje treba poduzeti za sprječavanje padova

Ako vodite računa o svom cjelokupnom zdravlju, možda ćete imati manje šanse da padnete. Većinu vremena, padovi i nesreće ne događaju se bez razloga. Evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći smanjiti rizik od padova i prijeloma kostiju, također poznatih kao prijelomi:

1. Ostanite fizički aktivni. Planirajte program vježbanja koji vam odgovara. Redovito vježbanje poboljšava mišiće i čini vas jačima. Vježba također pomaže u održavanju fleksibilnosti zglobova, tetiva i ligamenata. Blage aktivnosti s utezima, poput hodanja ili penjanja stepenicama, mogu usporiti gubitak koštane mase zbog osteoporoze, bolesti koja čini kosti slabima i vjerojatnije da će se lomiti
2. Isprobajte vježbe ravnoteže i snage. Joga i pilates mogu poboljšati ravnotežu i snagu mišića. Također možete pokušati dizati utege ili koristiti otporne trake za izgradnju snage.
3. Zaštitite svoj dom od pada. Pogledajte ove savjete za promjene koje možete napraviti u svom domu koje će vam pomoći da izbjegnete padove i osigurate svoju sigurnost.
4. Neka vam se oči i sluh testiraju. Čak su i male promjene u vidu i sluhu povezane s povećanim rizikom od padova. Kada nabavite nove naočale ili kontaktne leće, odvojite vrijeme da se naviknete na njih. Nosite naočale ili sočiva prema savjetu svog oftalmologa. Ako imate slušni aparat, budite sigurni da dobro pristaje i nosite ga.
5. Informirajte se o nuspojavama svih lijekova koje uzimate. Ako vas lijek uzrokuje pospanost ili vrtoglavicu, obavijestite svog liječnika ili ljekarnika.
6. Naspavajte se dovoljno. Ako ste umorni, veća je vjerojatnost da ćete pasti.
7. Izbjegavajte ili ograničite alkohol. Previše alkohola može dovesti do problema s ravnotežom i padova, što može rezultirati prijelomom kuka ili ruke i drugim ozljedama.
8. Polako ustanite. Prebrzo ustajanje može uzrokovati pad krvnog tlaka. Zbog toga se možete osjećati klimavo. Provjerite krvni tlak dok ležite i stojite.
9. Budite posebno oprezni kada hodate po mokrim ili zaleđenim površinama. Ovo može biti vrlo sklisko! Upotrijebite proizvod za otapanje leda ili pijesak da očistite zaleđena područja uz vrata i prolaze.
10. Neka vam ruke budu slobodne. Upotrijebite torbu ili ruksak kako biste imali slobodne ruke za držanje za ograde.
11. Razmislite o tome da ostanete unutra kada je loše vrijeme.

Uvijek recite svom liječniku ako ste pali od zadnjeg pregleda, čak i ako niste osjećali bol prilikom pada. Pad može upozoriti vašeg liječnika na novi medicinski problem ili probleme s lijekovima ili vidom koji se mogu ispraviti. Vaš liječnik može predložiti fizikalnu terapiju, pomagalo za hodanje ili druge korake za sprječavanje budućih padova.

Što učiniti ako padnete

Bilo da ste kod kuće ili negdje drugdje, iznenadni pad može biti zapanjujući i uznemirujući. Ako ipak padnete, ostanite što mirniji i poduzmite sljedeće korake:

1. Dišite. Nekoliko puta duboko udahnite kako biste se pokušali opustiti. Ostanite mirni na podu ili zemlji nekoliko trenutaka. To će vam pomoći da prebrodite šok od pada.
2. Odlučite jeste li povrijeđeni. Prebrzo ustajanje ili ustajanje na pogrešan način može pogoršati ozljedu.
3. Dopužite do čvrstog stolca. Ako mislite da možete sigurno ustati bez pomoći, prevrnite se na bok. Ponovno se odmorite dok se vaše tijelo i krvni tlak prilagode. Polako se podignite na ruke i koljena i otpuzajte do čvrstog stolca.
4. Polako sjednite u stolicu. Stavite ruke na sjedalo stolice i klizite jednom nogom naprijed tako da bude ravno na podu. Držite drugu nogu savijenu tako da je koljeno na podu. Iz ovog klečećeg položaja polako se podignite i okrenite tijelo kako biste sjeli u stolicu.
5. Zatražite pomoć. Ako ste ozlijeđeni ili ne možete sami ustati, zamolite nekoga za pomoć. Ako ste sami, pokušajte se udobno smjestiti i pričekajte da pomoć stigne. Pripremite se na pad tako da dobro napunjen bežični ili mobilni telefon uvijek imate uz sebe i dogovorite svakodnevni kontakt s članom obitelji ili prijateljem.

Održavajte svoje kosti jakima kako biste spriječili prijelome uzrokovane padom

Zdrave kosti neće nužno spriječiti pad, ali ako padnete, zdrave kosti mogu spriječiti ozbiljne ozljede, poput prijeloma kuka ili druge kosti. Lomovi i prijelomi kostiju mogu dovesti do boravka u bolnici ili staračkom domu, dugotrajnog invaliditeta ili čak smrti. Uzimanje dovoljno kalcija i vitamina D može vam pomoći da vaše kosti budu jake. Kao i ostati aktivan. Pokušajte dobiti najmanje 150 minuta tjedno tjelesne aktivnosti.

Ostali načini održavanja zdravlja kostiju uključuju prestanak pušenja i izbjegavanje ili ograničavanje upotrebe alkohola. Konzumacija duhana i alkohola može smanjiti vašu koštanu masu i povećati šanse za prijelome. Osim toga, pokušajte održavati zdravu težinu. Nedovoljna tjelesna težina povećava rizik od gubitka koštane mase i prijeloma kostiju.

Osteoporoza je bolest koja slabi kosti, čineći ih tankima i lomljivima. Za osobe s osteoporozom čak i manji pad može biti opasan. Razgovarajte sa svojim liječnikom o osteoporozi.

Padovi su čest razlog odlaska na hitnu pomoć i boravka u bolnici kod starijih osoba. Mnogi od ovih posjeta bolnici su zbog prijeloma uzrokovanih padom. Možete pomoći u smanjenju rizika od prijeloma održavajući svoje kosti čvrstima i slijedeći gore navedene savjete kako biste izbjegli padove.