- Što znače brojke krvnog tlaka?
- Koje su normalne vrijednosti krvnog tlaka?
- Što je visoki krvni tlak (hipertenzija)?
- Koji su znakovi i simptomi visokog krvnog tlaka?
- Što uzrokuje visoki krvni tlak?
- Koje probleme uzrokuje visoki krvni tlak?
- Srčani udar i srčane bolesti
- Kako ću znati imam li visok krvni tlak?
- Što mogu učiniti da spriječim ili kontroliram visoki krvni tlak?
Krvni tlak je pritisak krvi koji gura stijenke vaših arterija. Arterije nose krv iz srca u druge dijelove tijela.
Vaš krvni tlak normalno raste i pada tijekom dana.
Što znače brojke krvnog tlaka?
Krvni tlak se mjeri pomoću dva broja:
- Prvi broj, koji se naziva sistolički krvni tlak, mjeri tlak u vašim arterijama kada vam srce kuca.
- Drugi broj, nazvan dijastolički krvni tlak, mjeri tlak u vašim arterijama kada se srce odmara između otkucaja.
Ako mjerenje pokazuje 120 sistolički i 80 dijastolički, rekli biste "120 sa 80" ili napisali "120/80 mmHg".
Koje su normalne vrijednosti krvnog tlaka?
Normalna razina krvnog tlaka je manja od 120/80 mmHg.
Bez obzira na dob, svaki dan možete poduzeti korake kako biste održali svoj krvni tlak u zdravom rasponu.
Što je visoki krvni tlak (hipertenzija)?
Visoki krvni tlak, koji se naziva i hipertenzija, je krvni tlak koji je viši od normalnog. Vaš se krvni tlak mijenja tijekom dana ovisno o vašim aktivnostima. Konzistentno mjerenje krvnog tlaka iznad normale može dovesti do dijagnoze visokog krvnog tlaka (ili hipertenzije).
Što je vaš krvni tlak viši, to je veći rizik za druge zdravstvene probleme, poput bolesti srca, srčanog i moždanog udara.
Vaš zdravstveni tim može dijagnosticirati visoki krvni tlak i donijeti odluke o liječenju pregledom razina vašeg sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka i uspoređujući ih s razinama navedenima u određenim smjernicama.
Smjernice koje se koriste za dijagnosticiranje visokog krvnog tlaka mogu se razlikovati od zdravstvenog djelatnika do zdravstvenog djelatnika:
- Neki zdravstveni radnici dijagnosticiraju pacijente s visokim krvnim tlakom ako je njihov krvni tlak konstantno 140/90 mm Hg ili viši.
- Drugi zdravstveni radnici dijagnosticiraju pacijente s visokim krvnim tlakom ako je njihov krvni tlak konstantno 130/80 mm Hg ili viši.1
Ako vam je dijagnosticiran visoki krvni tlak, razgovarajte sa svojim zdravstvenim timom o razinama krvnog tlaka i kako te razine utječu na vaš plan liječenja.
Koji su znakovi i simptomi visokog krvnog tlaka?
Visoki krvni tlak obično nema znakove upozorenja ili simptome, a mnogi ljudi i ne znaju da ga imaju. Mjerenje krvnog tlaka jedini je način da saznate imate li visoki krvni tlak.
Što uzrokuje visoki krvni tlak?
Visoki krvni tlak obično se razvija tijekom vremena. Može se dogoditi zbog izbora nezdravog načina života, kao što je nedovoljna redovita tjelesna aktivnost. Određena zdravstvena stanja, poput dijabetesa i pretilosti, također mogu povećati rizik od razvoja visokog krvnog tlaka. Visok krvni tlak također se može dogoditi tijekom trudnoće.
Koje probleme uzrokuje visoki krvni tlak?
Visoki krvni tlak može oštetiti vaše zdravlje na mnogo načina. Može ozbiljno ozlijediti važne organe poput srca, mozga, bubrega i očiju.
Dobra vijest je da u većini slučajeva možete kontrolirati svoj krvni tlak kako biste smanjili rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema.
Srčani udar i srčane bolesti
Visoki krvni tlak može oštetiti vaše arterije čineći ih manje elastičnima, što smanjuje dotok krvi i kisika u srce i dovodi do bolesti srca. Osim toga, smanjen protok krvi u srce može uzrokovati:
- Bol u prsima
- Srčani udar, koji se događa kada je dotok krvi u vaše srce blokiran i srčani mišić počinje odumirati bez dovoljno kisika. Što je duže protok krvi blokiran, to je veće oštećenje srca.
- Zatajenje srca, stanje koje znači da vaše srce ne može pumpati dovoljno krvi i kisika u druge organe.
Moždani udar i problemi s mozgom
Visoki krvni tlak može uzrokovati pucanje ili začepljenje arterija koje opskrbljuju mozak krvlju i kisikom, uzrokujući moždani udar. Moždane stanice umiru tijekom moždanog udara jer ne dobivaju dovoljno kisika. Moždani udar može uzrokovati ozbiljne smetnje u govoru, kretanju i drugim osnovnim aktivnostima. Moždani udar vas također može ubiti.
Visoki krvni tlak, osobito u srednjim godinama, povezan je s lošijom kognitivnom funkcijom i demencijom kasnije u životu. Saznajte više o vezi između visokog krvnog tlaka i demencije u kampanji Mind Your Risks® Nacionalnog instituta za zdravlje.
Bolest bubrega
Odrasli s dijabetesom, visokim krvnim tlakom ili oboje imaju veći rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti nego oni bez ovih stanja.
Kako ću znati imam li visok krvni tlak?
Postoji samo jedan način da saznate imate li visoki krvni tlak: Neka vam ga izmjeri liječnik ili drugi zdravstveni djelatnik. Mjerenje krvnog tlaka je brzo i bezbolno.
Razgovarajte sa svojim zdravstvenim timom o redovitom mjerenju krvnog tlaka kod kuće, što se naziva i samomjerenje krvnog tlaka (SMBP).
Visoki krvni tlak nazivaju "tihim ubojicom" jer obično nema znakova upozorenja ili simptoma, a mnogi ljudi i ne znaju da ga imaju.
Što mogu učiniti da spriječim ili kontroliram visoki krvni tlak?
Mnogi ljudi s visokim krvnim tlakom mogu sniziti krvni tlak u zdrav raspon ili ga održati u zdravom rasponu promjenom načina života.
Ovo su stvari koje možete raditi kako biste spriječili visoki krvni tlak
- Svaki tjedan najmanje 150 minuta tjelesne aktivnosti (oko 30 minuta dnevno, 5 dana u tjednu)
- Nemojte pušiti
- Zdrava prehrana, uključujući ograničenje natrija (soli) i alkohola
- Održavanje zdrave težine
- Upravljanje stresom
Osim pozitivnih promjena načina života, neki ljudi s visokim krvnim tlakom trebaju uzimati lijekove za regulaciju krvnog tlaka.
Odmah razgovarajte sa svojim zdravstvenim timom ako mislite da imate visok krvni tlak ili ako vam je rečeno da imate visoki krvni tlak, ali ga ne možete kontrolirati.
Poduzimajući mjere za snižavanje krvnog tlaka, možete se zaštititi od bolesti srca i moždanog udara, koji se ponekad nazivaju i kardiovaskularne bolesti (KVB).