Što je sinkopa i koji su uzroci

Sinkopa se također naziva nesvjesticom. Najčešće se javlja kada je krvni tlak prenizak (stanje koje se naziva hipotenzija) i srce ne pumpa dovoljno kisika u mozak. Može biti bezopasno ili biti simptom nekog temeljnog zdravstvenog stanja.

Što uzrokuje sinkopu?

Sinkopa je simptom koji može imati nekoliko uzroka, od bezopasnih do stanja opasnih po život. Mnogi čimbenici koji nisu opasni po život, poput jakih emocija, jakog znojenja, iscrpljenosti ili nakupljanja krvi u nogama zbog nagle promjene položaja tijela, mogu izazvati sinkopu. Važno je utvrditi uzrok sinkope i sva pozadinska stanja.

Međutim, nekoliko ozbiljnih srčanih oboljenja, poput bradikardije, tahikardije ili opstrukcije krvotoka, također mogu uzrokovati sinkopu.

Što je neuralno posredovana sinkopa?

Neuralno posredovana sinkopa (NPS) je najčešći oblik nesvjestice i čest razlog posjeta hitnoj službi. Također se naziva refleksna, neurokardiogena, vazovagalna (VVS) ili vazodepresivna sinkopa. Bezopasno je i rijetko zahtijeva liječnički tretman.

NPS je češći kod djece i mladih odraslih, iako se može pojaviti u bilo kojoj dobi. To se događa kada dio živčanog sustava koji regulira krvni tlak i broj otkucaja srca ne radi kao odgovor na okidač, kao što je emocionalni stres ili bol.

NPS se obično javlja nakon dužeg stajanja. Često mu prethodi osjećaj topline, mučnina, ošamućenost. Postavljanje osobe u ležeći položaj vraća krvotok i svijest.

Situacijska sinkopa, koja je vrsta NPS-a, povezana je s određenim fizičkim funkcijama, poput snažnog kašlja (osobito kod muškaraca), smijanja, gutanja ili mokrenja.

Drugi poremećaji mogu uzrokovati sinkopu. Mogu ga uzrokovati i neki lijekovi.

Neke vrste sinkopa koje upućuju na ozbiljan poremećaj su:

• Javlja se tijekom vježbanja ili napora.
• Povezano s lupanjem srca ili nepravilnim radom srca
• Povezano s obiteljskom poviješću rekurentne sinkope, bolesti srca u mladosti ili iznenadne smrti

Što je srčana sinkopa?

Srčana (kardiovaskularna) sinkopa uzrokovana je različitim srčanim stanjima, poput bradikardije, tahikardije ili određenih vrsta hipotenzije (niskog krvnog tlaka). Može ukazivati na povećani rizik od iznenadne srčane smrti.

Osobe za koje se sumnja da imaju srčanu sinkopu, ali nemaju ozbiljna medicinska stanja, mogu se liječiti ambulantno. Potrebna je daljnja procjena u bolnici ako su prisutna ozbiljna medicinska stanja. Stanja koja mogu zahtijevati bolničku procjenu i liječenje uključuju različite abnormalne srčane ritmove, bolest koronarne arterije, tešku aortnu stenozu i plućnu emboliju. Ako procjena sugerira srčane vaskularne abnormalnosti ili ako ste doživjeli više slučajeva nesvjestice zbog problema sa srcem, može biti potreban ambulantni vanjski ili implantabilni srčani monitor.

Sindrom bolesnog sinusa, fibrilacija atrija i druga ozbiljna srčana stanja mogu uzrokovati ponovnu sinkopu kod starijih osoba, s naglim porastom nakon 70. godine.

Koji su faktori rizika?

Sinkopa je česta, a starije odrasle osobe su izložene većem riziku od hospitalizacije i smrti.

Mlađe osobe bez srčane bolesti, ali koje su doživjele sinkopu dok su stajale ili imaju specifičan stres ili situacijske okidače, nemaju tako vjerojatnost da će doživjeti srčanu sinkopu.

Srčana sinkopa je veći rizik kod muškaraca i onih starijih od 60 godina. Osobe sa sljedećim karakteristikama također su u većem riziku:

• Poznata ishemijska bolest srca, strukturna bolest srca, prethodne aritmije ili smanjena funkcija ventrikula
• Kratke palpitacije ili iznenadni gubitak svijesti
• Nesvjestica tijekom napora
• Nesvjestica ležeći na leđima
• Mali broj epizoda nesvjestice (1 ili 2)
• Abnormalni kardiološki pregled
• Obiteljska povijest nasljednih stanja ili preuranjene iznenadne srčane smrti (<50 godina starosti)
• Prisutnost poznate kongenitalne bolesti srca

Početna evaluacija

Svatko s sinkopom trebao bi dobiti početnu procjenu, uključujući detaljan fizički pregled i povijest bolesti te mjerenje krvnog tlaka i otkucaja srca, od strane liječnika.

Također se preporučuje 12-kanalni EKG (elektrokardiogram) u mirovanju kao dio početne procjene kako bi se pružile informacije o uzroku sinkope. EKG je široko dostupan i jeftin te može pružiti informacije o potencijalnom i specifičnom uzroku sinkope, kao što su abnormalni srčani ritmovi. Drugi testovi, kao što su test opterećenja, Holter monitor i ehokardiogram, mogu biti potrebni za procjenu drugih srčanih uzroka.

EKG se također preporučuje djeci i mladim osobama sa sinkopom. Drugi neinvazivni dijagnostički testovi mogu biti potrebni ako se sumnja na prirođenu bolest srca, kardiomiopatiju ili poremećaj srčanog ritma.

Ako je početna procjena nejasna, moglo bi biti korisno da se pacijenti podvrgnu testu nagiba. Krvni tlak i otkucaji srca mjerit će se dok ležite na dasci i s daskom nagnutom prema gore. Osobe s VVS-om, ili refleksnom nesvjesticom, obično će se onesvijestiti tijekom nagiba, zbog brzog pada krvnog tlaka i otkucaja srca. Kada se ljudi ponovno stave na leđa, uspostavlja se protok krvi u mozgu i svijest.

Pacijenti s VVS-om i bez ozbiljnog zdravstvenog stanja obično se mogu liječiti u izvanbolničkim uvjetima. Za starije odrasle osobe može biti od pomoći sveobuhvatan pristup u suradnji s gerijatrijskim stručnjakom.

Za ljude koji su dehidrirani, može biti korisno povećati unos soli i tekućine kako bi spriječili sinkopu. Ta se preporuka – kao i uklanjanje ili smanjenje hipotenzivnih lijekova i diuretika – također može poticati kada je to prikladno i sigurno za ljude koji su doživjeli sinkopu kao nuspojavu na lijek.

Konzumacija veće količine soli i tekućine može koristiti većini pedijatrijskih pacijenata, ali rezultati nisu jasni kod osoba s VVS-om. Druge promjene načina života, poput tjelovježbe nakon što se isključi kardiogena sinkopa, također mogu koristiti pedijatrijskim pacijentima.

Pacijenti bilo koje dobi mogu trebati lijekove za kontrolu ili poboljšanje sinkope.

Kada je riječ o vožnji nakon epizode sinkope, nema ograničenja za pacijente s VVS-om koji nisu imali nesvjestice u prethodnoj godini. Ali zdravstvenim djelatnicima može biti od pomoći da razgovaraju o regionalnim zakonima o vožnji, ograničenjima i implikacijama sa svim pacijentima.

Sportašima se prije nastavka bavljenja natjecateljskim sportom preporučuje procjena kardiovaskularnog stanja od strane zdravstvenog radnika. Osobe s sinkopom i strukturnim poremećajem srčanog ritma također bi trebale posjetiti stručnjaka. Prošireno praćenje može pomoći sportašima s neobjašnjivom sinkopom nakon napora.

Budućnost sinkope

Potrebni su standardizirani nacionalni registri i velike baze podataka kako bi se prikupilo više podataka kako bi se bolje razumjela incidencija i prevalencija sinkope, rizici za pacijente i ishodi, odredile politike načina života i poboljšalo pružanje zdravstvene skrbi.

Neke studije su pokazale da je kod ponovljenih epizoda nesvjestice kvaliteta života smanjena i kod odraslih i kod pedijatrijskih bolesnika. Međutim, potrebno je više dobro osmišljenih studija koje uključuju kvalitetu života, gubitak posla i funkcionalnu sposobnost kako bi se bolje razumio odnos simptoma sinkope, uzroka i temeljnih bolesti s različitim ishodima.