Svrha joge je izgraditi snagu, svijest i sklad u umu i tijelu. Iako postoji više od 100 različitih tipova ili škola joge, većina sesija obično uključuje vježbe disanja, meditaciju i zauzimanje položaja koji istežu i savijaju različite mišićne skupine.
Početnici dobrodošli
Budući da postoji toliko mnogo različitih vrsta vježbi joge, svatko može započeti. Bez obzira na to jeste li amater ili ste profesionalni sportaš, veličina i razina kondicije nisu važni jer postoje izmjene za svaku pozu joge i početničke satove u svakom stilu. Ideja je istražiti svoje granice, a ne težiti nekom savršenstvu. To je sjajan način da se uskladite sa svojim tijelom i svojom nutrinom.
Fizičke dobrobiti
Tehnike opuštanja uključene u jogu mogu ublažiti kroničnu bol, poput boli u donjem dijelu leđa, artritisa, glavobolje i sindroma karpalnog tunela. Joga također može sniziti krvni tlak i smanjiti nesanicu.
Druge fizičke dobrobiti joge uključuju:
- povećanu fleksibilnost
- povećanje mišićne snage i tonusa
- poboljšano disanje, energiju i vitalnost
- održavanje uravnoteženog metabolizma
- smanjenje težine
- zdravlje srca i cirkulacije
- poboljšanu atletsku izvedbu
- zaštitu od ozljeda
Mentalne koristi
Osim fizičkih dobrobiti, jedna od najboljih dobrobiti joge je to što pomaže osobi u upravljanju stresom, za koji je poznato da ima razorne učinke na tijelo i um. Stres se može otkriti na mnoge načine, uključujući bolove u leđima ili vratu, probleme sa spavanjem, glavobolje, zlouporabu droga i nemogućnost koncentracije. Joga može biti vrlo učinkovita u razvijanju vještina suočavanja i postizanju pozitivnijeg pogleda na život.
Uključivanje meditacije i disanja u jogu može pomoći u poboljšanju psihičke dobrobiti osobe. Redovito vježbanje joge stvara mentalnu jasnoću i smirenost; povećava svijest o tijelu; ublažava kronične obrasce stresa; opušta um; usmjerava pažnju; i izoštrava koncentraciju. Svijest o tijelu i samosvijesti posebno su korisni jer mogu pomoći u ranom otkrivanju fizičkih problema i omogućiti rano preventivno djelovanje.